Pravilan odabir proizvoda za sunčanje

(Autori članka: L. Celleno, V. Canfora, C. Bussoleti: Scegliere il giusto prodotto solare, str. 18-19, Farmacia News, br. X, siječanj 2010., 19. godište, TEHNICHE NUOVE SRL., MILANO, ITALIA)

Preuzeto sa http://www.inpharma.hr

Proizvodi za sunčanje primjenjuju se na kožu, s isključivom ili glavnom svrhom zaštite od UV zraka, upijanjem, raspršivanjem ili prelamanjem.
Odabir proizvoda za sunčanje na tržištu je velik: kreme, losioni, mlijeka, ulja, gelovi, sprejevi koji se mogu koristiti za lice i za tijelo, za odrasle i djecu.

Učinkovitost i sigurnost kozmetičkih proizvoda za zaštitu od sunca ne temelje se samo na vrsti i količini sadržanih molekula - filtra (kemijskih ili fizičkih) nego na cijelom kozmetičkom pripravljanju. Naime, prema vrsti proizvoda može se postići veća zaštićenost, ovisno o prisutnim filtrima, kako od eritematogenih UVB tako i od UVA zraka koje uzrokuju „fotostarenje".

Prije izlaganja suncu, savjetuje se konzultacija s dermatologom kako bi se utvrdio fototip kože (tablica 1) i odabrao zaštitni faktor koji najviše odgovara. Proizvod za sunčanje mora upijati zračenja u UVA i UVB intervalu, mora biti neškodljiv, lako podnošljiv, po mogućnosti vodootporan te otporan na znoj, mora se lako primjenjivati i razmazivati, mora biti fotostabilan i termostabilan, ugodnih organoleptičkih svojstava (miris, boja...) i mora biti formuliran s ispitanim mirisima i minimalnim koncentracijama konzervansa i antioksidansa.

Solarni filtri

Solarni filtri, regulirani u dodatku V zakona 713/1986 i naknadne izmjene, koji određuje njihovu vrstu i maksimalnu iskoristivu koncentraciju, formalno se dijele prema prirodi i mehanizmu djelovanja na fizičke štitove i kemijske filtre.
Fizički štitovi su čestice teških metala koje, zahvaljujući svojoj neprozirnosti, predstavljaju pravi štit protiv UV zračenja putem procesa refleksije i difuzije štetnih zračenja (cinkovi oksidi, željezo, titan, silicij, aluminij, talk). Takvi filtri koriste se najviše kod osoba sa svjetlom kožom s visokom osjetljivošću na svjetlo. Cinkov oksid i titanov dioksid su dva najkorištenija fizička štita i, iako im se izgled i refleksijska svojstva razlikuju, imaju neka zajednička obilježja, budući da se radi o bezmirisnim bijelim prahovima. Osim toga, titanov dioksid i cinkov oksid koji se koriste u proizvodima za sunčanje često su obloženi drugim materijalima kao što je silikon, masne kiseline i ostalo, kako bi se pospješilo raspršivanje unutar preparata.

Kemijski filtri su molekule koje na selektivan način mogu upijati ultraljubičaste zrake kao što su antranilati, benzofenoni, salicilati.
Opći princip putem kojeg navedene tvari uspiju uhvatiti fotone ultraljubičastih zračenja temelji se na njihovoj samoj kemijskoj prirodi koja im dopušta interakciju s određenim valnim duljinama i na činjenici da te molekule sadrže dvostruke veze koje, upijajući energiju, uzrokuju izomeričku promjenu molekule.Ta energija će se poslije ponovno vratiti u obliku topline ili fluorescencije.

U posljednjim formulacijama sve se više koristi udruživanje kemijskih i fizičkih filtara, koje jamči sve veći spektar UVA i UVB fotozaštite, na taj način omogućavajući smanjenje rizika koji proizlaze iz korištenja visokih koncentracija kemijskih filtara.
Osim toga, određene kombinacije kemijskih filtara koriste se kako bi se ostvarili različiti učinci kao što je otpornost na vodu ili znoj („sposobnost zadržavanja na koži") i varijacija trajanja fotozaštitnog učinka („stabilnost").

Stupanj zaštite solarnog filtra izražen je SPF-om (Sun Protection Factor – faktor zaštite od sunca), a to je omjer između minimalne doze UV zračenja potrebne za izazivanjem eritema - crvenila, (MED: minimalna doza eritema) na koži zaštićenoj solarnim filtrom i one potrebne za uzrok iste reakcije na nezaštićenoj koži.
Brojčana vrijednost SPF-a koju je prvi puta obradio Schultze 1956. godine, izražena je omjerom između vremena potrebnog za uzrokovanje eritema na koži zaštićenoj proizvodom za sunčanje (MED zaštićena koža) i vremena potrebnog za uzrokovanje iste reakcije na nezaštićenoj koži (MED nezaštićena koža), i to prema sljedećoj forumuli:

SPF =   MED zaštićena koža
MED nezaštićena koža

Budući da se radi o omjeru koji procjenjuje biološku reakciju, bitna je njena promjenljivost. Iz tog razloga, tom vrstom procjene a priori je određen prostor za moguće greške; SPF određen solarnim simulatorom ne predstavlja apsolutnu vrijednost, nego uzima u obzir promjenljivost povezanu s prihvaćanjem određenih statističkih kriterija. Potrebno je uzeti u obzir da je SPF, izražen u obliku eksperimentalnog rezultata, vrlo koristan za potrošače kao podatak o njegovom učinku. No, zbog razlika u eksperimentalnim metodama korištenim za izračun MED-a, i nemogućnosti ponavljanja testova, radna grupa COLIPA (Europska udruga kozmetičke industrije) osnovana 1990. od strane stručnjaka iz najvećih europskih industrija i vanjskih laboratorija za analizu, osnovala je standardnu metodu za procjenu SPF-a. Otad se takva metoda smatra pouzdanom, te je pogotovo u Europi progresivno zamijenila ostale postojeće metode.
Ustvari, SPF procjenjuje samo jedan parametar, a to je eritem koji je najviše povezan s učinkom UVB zraka, dok procjena zaštite od UVA zraka trenutno predstavlja stvarne poteškoće za njenu kvantifikaciju; ne postoji lako mjerljiv biološki parametar koji je zajednički unutar znanstvene zajednice, a mogao bi odražavati sve učinke UVA na kožu.

Važeće metodologije i upozorenja

Trenutno postoje tri in vivo metode za procjenu i brojčanu kvantifikaciju fotozaštite UVA:

• IPD - neposredno tamnjenje pigmenta,
• PPD - trajno tamnjenje pigmenta,
• UVA–PF - UVA zaštitni faktor.

IPD i PPD mjere biološki parametar neposredne i trajne pigmentacije. UVA–PF mjeri minimalnu eritemsku reakciju, a posebice trajno tamnjenje.
Iako se takve metode testiranja koriste kao polazne metode, mogu se uzeti u obzir i metode testiranja in vitro, imajući u vidu da u tom slučaju nisu prisutni estetski problemi.

Na temelju direktive 76/768 EEZ i naknade izmjene, proizvodi za zaštitu od sunca morali bi sadržavati upozorenja na kojima navode da zaštita nije stopostotna, i savjete o mjerama opreza tijekom korištenja. Na temelju Preporuke Komisije europskih zajednica od 22. rujna 2006. (br.2006/647/EZ) o učinkovitosti proizvoda za zaštitu od sunca i njihovim uputama (objavljeno u Službenom listu EU, 26. rujna 2006., br. L 265, 39-43) naglašeno je da se proizvodi za zaštitu od sunca smatraju kozmetičkim proizvodima sukladno članku 1, stavku 1. direktive 76/768/EEZ Vijeća od 27. srpnja 1976. o približavanju zakonodavstava Zemalja članica vezano za kozmetičke proizvode (Službeni list L 262, od 27.9.1976., str. 169. Direktiva posljednje izmijenjena direktivom 2006/65/EZ Komisije (Službeni list L 198 od 20.7.2006., stranica 11.).
Za tu preporuku prihvaćena su sljedeća upozorenja:

•  «Nemojte se predugo izlagati suncu, iako koristite proizvod za zaštitu od sunca»;
•  «Nemojte izlagati djecu i novorođenčad izravnom sunčevom svjetlu »;
•  «Prekomjerno izlaganje suncu predstavlja veliki rizik za zdravlje».

Potrošači moraju biti upoznati s rizicima prekomjernog izlaganja suncu. Iako UVB zrake predstavljaju glavni kancerogeni rizični faktor, ne smije se zanemariti rizik koji predstavljaju UVA zrake. UVA zrake također uzrokuju prerano starenje kože. Istraživanja pokazuju da prekomjerno izlaganje UVA i UVB zrakama utječe na imunološki sustav tijela.
Potrošačima su također potrebne smjernice o učinkovitosti prikladnog proizvoda za sunčanje, koje uzimaju u obzir stupanj izloženosti suncu i vrstu kože. Navedena preporuka posebice pruža smjernice o sljedećim aspektima: povezanost s nekim obilježjima proizvoda za zaštitu od sunca i s uputama o njihovoj učinkovitosti; o minimalnoj učinkovitosti proizvoda za zaštitu sunca na način da jamče visoki stupanj zaštite od UVA i UVB zraka, te o primjeni jednostavnih i razumljivih etiketa na navedenim proizvodima kako bi se olakšao izbor prikladnog proizvoda za potrošača.

Korisne upute za upotrebu

Proizvodi za zaštitu od sunca trebali bi sadržavti upute za upotrebu kako bi se omogućilo postizanje stvarnog navedenog učinka kao što su;

•  «Nanijeti proizvod za zaštitu od sunca prije izlaganja»;
•  «Redovito nanošenje kako bi se zaštita održala, posebice nakon znojenja, močenja ili brisanja».

Proizvodi za zaštitu od sunca trebali bi sadržavati upute za upotrebu koje bi jamčile nanošenje dovoljne količine proizvoda na kožu kako bi se postigla navedena učinkovitost. U tu svrhu, na primjer, piktogramom ilustracijom ili mjerom bi se mogla prikazati zatražena količina. Proizvodi za zaštitu od sunca trebali bi sadržavati objašnjenje rizika koji proizlaze iz primjene smanjene količine proizvoda kao što je:
«Upozorenje: smanjenjem navedene količine razina zaštite znatno se smanjuje».

Proizvodi se moraju nanositi u količinama jednakim onima korištenim tijekom ispitivanja, to jest 2mg/cm2, što je jednako 6 čajnih žličica losiona (otprilike 36 grama) za tijelo prosječne odrasle osobe.
Ta je količina veća od one koju potrošači inače nanose.
Nanošenje manje količine proizvoda znatno smanjuje zaštitu. Na primjer, ukoliko se količina nanošenog proizvoda prepolovi, pružena zaštita može se smanjiti od dva do tri puta!

Proizvodi za zaštitu od sunca trebali bi jamčiti minimalni stupanj zaštite od UVA i UVB zraka. Stupanj zaštite trebao bi se mjeriti korištenjem standardiziranih metoda ispitivanja koje se mogu ponoviti. Minimalni stupanj zaštite zajamčen proizvodima zaštite od sunca trebao bi biti sljedeći:

• zaštita od UVB zraka sa zaštitnim faktorom 6 koji se dobiva primjenom
• Međunarodne metode ispitivanja SPF-a (2006.) ili istovrijedan stupanj
• zaštite procijenjen in vitro metodom;
• zaštita od UVA zraka sa zaštitnim faktorom UVA jednakim 1/3 faktora zaštite od sunca, dobivenim primjenom PPD metode, to jest trajno tamnjenje pigmenta (vezano ponajprije za UVA zrake), izmijenjen od strane francuske sanitarne agencije (Agence française de sécurité sanitaire des produits de santé – AFSSAPS) ili istovrijedan stupanj zaštite procijenjen in vitro metodom;
• kako bi zajamčili veliki stupanj zaštite, dermatolozi preporučuju također kritičnu valnu duljina od najmanje 370 nm;
• kritična lambda vrijednost kao najbolji raspoloživi instrumentalni parametar za procjenu stvarne zaštite od sunca tipičnog proizvoda ima značajno eksperimentalno značenje, budući da nam jasno pokazuje učinkovitost zaštite proizvoda za sunčanje u odnosu na UV-A zrake (320-400) neovisno o vrijednosti SPF, dajući navedenom proizvodu stupanj zaštite na temelju omjera UVA/UVB sukladno skali Boots. Kritična lambda vrijednost proizvoda je valna duljina prema kojoj područje krivulje spektralne apsorpcije predstavlja 90% ukupne apsorpcije. Učinkovitost proizvoda za zaštitu od sunca trebala bi biti navedena na etiketi klasifikacijom kategorije kao što su „niska", „srednja", „visoka" i „jako visoka". Svaka kategorija trebala bi biti jednaka specifičnom stupnju zaštite od UVA i UVB zraka (tab. 2).

Kategorija bi na etiketi, na vidljiv način, trebala prikazivati faktor zaštite od sunca. Višestrukost brojeva korištenih na etiketama za prikazivanje faktora zaštite od sunca trebala bi biti umanjena kako bi omogućila lakšu usporedbu između raznih proizvoda, bez ograničavanja odabira potrošača.

Literatura:

• The relation between the amount of sunscreen applied and the sun protection factor in Asian skin, Kim SM, Oh BH, Lee YW, Choe YB, Ahn KJ, J Am Acad Dermatol. 2009 Dec 3. (Epub ahead of print).
• Examination of Solar Simulators Used for the Determination of Sunscreen UVA Efficacy, Sayre RM, Dowdy JC, Photochem Photobiol. 2009 Nov 10. (Epub ahead of print).
• Sunscreens.Bens G. Adv Exp Med Biol. 2008;624:137-61.
• Mineral filters in sunscreen products--comparison of the efficacy of zinc oxide and titanium dioxide by in vitro method, Couteau C, Alami S, Guitton M, Paparis E, Coiffard LJ, Pharmazie. 2008 Jan;63(1):58-60.
• Estimating the global disease burden due to ultraviolet radiation exposure, Lucas RM, Mc-
• Michael AJ, Armstrong BK, Smith WT, Int J Epidemiol. 2008 Feb 14 [Epub ahead of print].
• Anti-inflammatory potential of a lipolotion containing coriander oil in the ultraviolet erythema test., Reuter J, Huyke C, Casetti F, Theek C, Frank U, Augustin M, Schempp C., J DtschDermatol Ges. 2008 Mar 26.
• Effect of the combination of organic and inorganic filters on the Sun Protection Factor (SPF) determined by in vitro method, El-Boury S, Couteau C, Boulande L, Paparis E, Coiffard LJ. Int J Pharm. 2007 Aug 1;340(1-2):1-5.
• Protection of skin biological targets by different types of sunscreens, Fourtanier A, Bernerd
• F, Bouillon C, Marrot L, Moyal D, Seité S., Photodermatol Photoimmunol Photomed. 2006 Feb;22(1):22-32.
• Ultraviolet light induced alteration to the skin, Svobodova A, Walterova D, Vostalova J.,
• Biomed Pap Med Fac Univ Palacky Olomouc Czech Repub., 2006 Jul;150(1):25-38.
• Raccomandazione della Commissione – Racc. 22 settembre 2006, n. 2006/647/CE sull’efficacia dei prodotti per la protezione solare e sulle relative indicazioni G.U.U.E. 26 settembre 2006, n. L 265. Raggi ultravioletti e protezione solare; Istituto Superiore di Sanità - Comunicato stampa n. 15/ 2004.
• UV-induced skin damage, Ichihashi M, Ueda M, Budiyanto A, Bito T, Oka M, Fukunaga M, Tsuru K, Horikawa T. Toxicology. 2003 Jul 15;189(1-2):21-39.
• Concetti di fotofisica e fotochimica, Andreoni S, Colasanti A, Roberti G. In Fotodermatologia, Santoianni P., Ed. Il Pensiero Scientifico Editore 1993: 1-22.
• Allergic contact dermatitis from methylene-bis-benzotriazolyl tetramethylbutylphenol (Tinosorb M). González-Pérez R, Trébol I, García-Río I, Arregui MA, Soloeta R. Contact Dermatitis. 2007 Feb;56(2):121.
• Lack of binding to isolated estrogen or androgen receptors, and inactivity in the immature rat uterotrophic assay, of the ultraviolet sunscreen filters Tinosorb M-active and Tinosorb
• S.Ashby J, Tinwell H, Plautz J, Twomey K, Lefevre PA. Regul Toxicol Pharmacol. 2001 Dec;34(3):287-91.